ŠTA NAM DONOSI NOVI ZAKON O SAMOSTALNIM PREDUZETNICIMA?
Narodna skupština Republike Srpske je 15.11.2024.godine izglasala Zakon o samostalnim preduzetnicima, koji je objavljen u Službenom glasnik Republike Srpske, br. 98/2024 a čije stupanje na snagu se najavljuje 01.01.2025. godine. Budući da je Bijeljina preduzetnički grad, u kojem svake godine raste broj novoregistrovanih preduzetničkih radnji, pa tako na kraju 2023.godine imamo registrovanih čak preko 2260 samostalnih preduzetnika, donošenje Zakona o samostalnim preduzetnicima predstavlja krupnu promjenu koja će se odraziti na poslovanje mnogih preduzetnika. Koje novine nam Zakon o samostalnim preduzetnicima donosi, razgovarali smo sa vlasnicom Agencije „K-SISTEMI“, Tanjom Kojić.
„Donošenje novog Zakona je unijelo brojne novine u poslovanje preduzetnika. Radi lakšeg razumijevanja, izložićemo temu kroz tri pitanja – koje su novosti kod registracije preduzetnika, šta je novina kod poslovanja preduzetnika i na kraju pitanje koje najviše zanima preduzetnike – kakve su prekršajne odredbe.
Registracija preduzetnika se vrši na isti način, kao i do sada, međutim ustanovljena je nova obaveza za preduzetnike, koja bi mogla da prođe neopaženo u čitanju Zakona a koja bi mogla da „zaboli“ preduzetnika kroz prekršaj, a to je obavezno navođenje aktivne adrese za prijem elektronske pošte (čl.20. Zakona). Adresa za prijem elektronske pošte postaje obavezni dio kod registracije novih preduzetnika ali i postojećih. Kod postojećih preduzetnika, prilikom poslovne promjene, obavezan je unos email adrese. Promjena email adrese ili poslovnog telefona, internet stranice, telefaksa i drugog ne predstavlja poslovnu promjenu, i ne podliježe plaćanju administrativne takse, nego se vrši putem obavještenja registracionom organu (čl.36. Zakona). Značaj ove obaveze, zakonodavac je oštro podvukao kroz prekršajnu odgovornost, pa tako ako se registracioni organ ne informiše o promjeni adrese za prijem elektronske pošte, preduzetnik će se kazniti sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl. 94.Zakona).
Mnogi naši klijenti su imali upit u vezi sa poslovnim sjedištem svoje preduzetničke radnje, u smislu da li mogu da registruju s.p. na kućnoj adresi iako se za obavljanje te vrste djelatnosti traži poslovni prostor, koji mora da posjeduje i upotrebnu dozvolu. Registracioni organ nije vršio provjere poslovnog prostora niti će to raditi prema novom Zakonu, međutim, uvodi se strože pravilo u odnosu na prethodni Zakon a koje kaže da ćese ova činjenica provjeravati u inspekcijskom pregledu. Drugim riječima, preduzetnik može registrovati svoj s.p. na bilo kojoj adresi, ali u inspekcijskom pregledu to će praviti ozbiljan problem koji se kažnjava sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl.94.Zakona).
Zakon je definisao i još jednu situaciju a to je osnivanje preduzetnika i istovremeno izdvojene jedinice. Prema čl.35. ovo je omogućeno u jednom zahtjevu.
Registracija zajedničkog obavljanja djelatnosti, a kolokvijalno poznato kao ortačka radnja prema novom Zakonu više nije moguća, a postojeće ortačke radnje su uskraćene za pristupanje novih ortaka, te se ide ka tome da se zajedničko obavljanje svede na samostalno obavljanje djelatnosti.
Jedno od najčešćih pitanja naših klijenata je bilo da li je rad u inostranstvu priznat u Republici, ukoliko se želi registrovati preduzetnik kao dopunsko zanimanje. Registracioni organ se nije bavio prethodnom provjerom radnog odnosa preduzetnika, i to tako ostaje i prema novom Zakonu, međutim u odredbe novog Zakona je uvršten termin „rad van Republike“. Čl.55 Zakona govori o dokazima koje je preduzetnik dužan predočiti inspekcijskom organu ukoliko obavlja dopunsku djelatnost. Jedan od dokaza jeste i dokument kojim se dokazuje radni odnos van Republike. Možemo zaključiti da je Zakon na jasan način istakao da priznaje radni odnos i van Republike, te da preduzetnik može obavljati dopunsku djelatnost ako je u radnom odnosu u inostranstvu.
U proceduri registracije, Zakon ostaje kod istih načela i uslova potrebnih za registraciju preduzetnika, odnosno potrebnih uvjerenja i dokumenata.
Kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, Zakon je pripremio iznenađenja pa tako prvo u nizu jeste da jedno lice ne može da registruje više preduzetničkih radnji, nego da je dužan da registruje izdvojene jedinice i posluje pod jednim imenom (čl. 99.Zakona). Oni preduzetnici koji su registrovali više preduzetničkih radnji, dužni su da svoje poslovanje stave pod „jedan krov“ odnosno da usklade sa Zakonom.
Sljedeća novost, kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, jeste i precizno određivanje ko sve može pomagati u obavljanju djelatnosti preduzetnika bez zasnivanja radnog odnosa (čl.12.Zakona) a čije nepoštovanje povlači prekršaj koji se kažnjava sa novčanom kaznom 1.000KM do 3.000KM.