K-SISTEMI
ŠTA NAM DONOSI NOVI ZAKON O SAMOSTALNIM PREDUZETNICIMA?

Narodna skupština Republike Srpske je 15.11.2024.godine izglasala Zakon o samostalnim preduzetnicima, koji je objavljen u Službenom glasnik Republike Srpske, br. 98/2024 a čije stupanje na snagu se najavljuje 01.01.2025. godine. Budući da je Bijeljina preduzetnički grad, u kojem svake godine raste broj novoregistrovanih preduzetničkih radnji, pa tako na kraju 2023.godine imamo registrovanih čak preko 2260 samostalnih preduzetnika, donošenje Zakona o samostalnim preduzetnicima predstavlja krupnu promjenu koja će se odraziti na poslovanje mnogih preduzetnika. Koje novine nam Zakon o samostalnim preduzetnicima donosi, razgovarali smo sa vlasnicom Agencije „K-SISTEMI“, Tanjom Kojić.

„Donošenje novog Zakona je unijelo brojne novine u poslovanje preduzetnika. Radi lakšeg razumijevanja, izložićemo temu kroz tri pitanja – koje su novosti kod registracije preduzetnika, šta je novina kod poslovanja preduzetnika i na kraju pitanje koje najviše zanima preduzetnike – kakve su prekršajne odredbe.

Registracija preduzetnika se vrši na isti način, kao i do sada, međutim ustanovljena je nova obaveza za preduzetnike, koja bi mogla da prođe neopaženo u čitanju Zakona a koja bi mogla da „zaboli“ preduzetnika kroz prekršaj, a to je obavezno navođenje aktivne adrese za prijem elektronske pošte (čl.20. Zakona). Adresa za prijem elektronske pošte postaje obavezni dio kod registracije novih preduzetnika ali i postojećih. Kod postojećih preduzetnika, prilikom poslovne promjene, obavezan je unos email adrese. Promjena email adrese ili poslovnog telefona, internet stranice, telefaksa i drugog ne predstavlja poslovnu promjenu, i ne podliježe plaćanju administrativne takse, nego se vrši putem obavještenja registracionom organu (čl.36. Zakona). Značaj ove obaveze, zakonodavac je oštro podvukao kroz prekršajnu odgovornost, pa tako ako se registracioni organ ne informiše o promjeni adrese za prijem elektronske pošte, preduzetnik će se kazniti sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl. 94.Zakona). 

Mnogi naši klijenti su imali upit u vezi sa poslovnim sjedištem svoje preduzetničke radnje, u smislu da li mogu da registruju s.p. na kućnoj adresi iako se za obavljanje te vrste djelatnosti traži poslovni prostor, koji mora da posjeduje i upotrebnu dozvolu. Registracioni organ nije vršio provjere poslovnog prostora niti će to raditi prema novom Zakonu, međutim, uvodi se strože pravilo u odnosu na prethodni Zakon a koje kaže da ćese ova činjenica provjeravati u inspekcijskom pregledu. Drugim riječima, preduzetnik može registrovati svoj s.p. na bilo kojoj adresi, ali u inspekcijskom pregledu to će praviti ozbiljan problem koji se kažnjava sa novčanom kaznom od 1.500KM do 4.500KM (čl.94.Zakona).

Zakon je definisao i još jednu situaciju a to je osnivanje preduzetnika i istovremeno izdvojene jedinice. Prema čl.35. ovo je omogućeno u jednom zahtjevu.

Registracija zajedničkog obavljanja djelatnosti, a kolokvijalno poznato kao ortačka radnja prema novom Zakonu više nije moguća, a postojeće ortačke radnje su uskraćene za pristupanje novih ortaka, te se ide ka tome da se zajedničko obavljanje svede na samostalno obavljanje djelatnosti. 

Jedno od najčešćih pitanja naših klijenata je bilo da li je rad u inostranstvu priznat u Republici, ukoliko se želi registrovati preduzetnik kao dopunsko zanimanje. Registracioni organ se nije bavio prethodnom provjerom radnog odnosa preduzetnika, i to tako ostaje i prema novom Zakonu, međutim u odredbe novog Zakona je uvršten termin „rad van Republike“. Čl.55 Zakona govori o dokazima koje je preduzetnik dužan predočiti inspekcijskom organu ukoliko obavlja dopunsku djelatnost. Jedan od dokaza jeste i dokument kojim se dokazuje radni odnos van Republike. Možemo zaključiti da je Zakon na jasan način istakao da priznaje radni odnos i van Republike, te da preduzetnik može obavljati dopunsku djelatnost ako je u radnom odnosu u inostranstvu.

U proceduri registracije, Zakon ostaje kod istih načela i uslova potrebnih za registraciju preduzetnika, odnosno potrebnih uvjerenja i dokumenata.

Kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, Zakon je pripremio iznenađenja pa tako prvo u nizu jeste da jedno lice ne može da registruje više preduzetničkih radnji, nego da je dužan da registruje izdvojene jedinice i posluje pod jednim imenom (čl. 99.Zakona). Oni preduzetnici koji su registrovali više preduzetničkih radnji, dužni su da svoje poslovanje stave pod „jedan krov“ odnosno da usklade sa Zakonom.

Sljedeća novost, kada je u pitanju poslovanje preduzetnika, jeste i precizno određivanje ko sve može pomagati u obavljanju djelatnosti preduzetnika bez zasnivanja radnog odnosa (čl.12.Zakona) a čije nepoštovanje povlači prekršaj koji se kažnjava sa novčanom kaznom 1.000KM do 3.000KM. 

Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu

Napominjemo sve poslodavce koji zapošljavaju 15 i više radnika da su dužni od aprila 2022.godine da donesu opšti akt kojim propisuju postupak zaštite od uznemiravanja na radu u skladu sa članom 15. stav 4. i 5. Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu.

Predviđena novčana kazna za poslodavca, ukoliko ne postupi u skladu sa odredbom Zakona iznosi 3.000 KM do 12.000 KM a za odgovorno lice kod poslodavca 300 KM do 1.200 KM.

Agencija K-SISTEMI pružaju besplatne konsultacije za sve zainteresovane u vezi sa postupkom zaštite od uznemiravanja na radu.

info@ksistemi.com

viber 065 91 97 16

Novi Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu

Novi Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu (Službeni glasnik Republike Srpske broj: 90/21 od 19.10.2021) stupio je na snagu u oktobru ove godine. Zakon reguliše prava i obaveze poslodavca i radnika u vezi sa pitanjima uznemiravanja na radu i zaštite od uznemiravanja.

Šta je uznemiravanje na radu prema Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu?

  • fizički napad ili prijetnja fizičkim napadom,
  • verbalno napadanje, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje,
  • neprimjereno javno komentarisanje ličnih svojstava i osobina radnika,
  • upućivanje vulgarnih komentara,
  • neopravdano isključivanje radnika iz radnih procesa i procesa donošenja odluka, oduzimanje radniku sredstava potrebnih za obavljanje posla i zabrana komuniciranja sa radnikom,
  • neopravdano uskraćivanje neophodnih informacija, namjerno davanje pogrešnih informacija ili uputstava u vezi sa radom ili radnim procesom,
  • postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima,
  • dodjeljivanje neadekvatnih poslova u kontinuitetu, koji nisu u skladu sa stručnom spremom i sposobnostima radnika, osim u slučajevima i na način utvrđen propisima kojima se uređuje oblast rada,
  • neopravdano stalno omalovažavanje rezultata rada radnika,
  • prikupljanje i obrada podataka o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice, zahtijevanje isprava ili drugih podataka koji nisu od neposrednog značaja za obavljanje poslova kod poslodavca ili ostvarivanja prava radnika,
  • neosnovano kažnjavanje ili uskraćivanje ostvarivanja prava po osnovu rada,
  • druge radnje koje imaju za cilj ili predstavljaju ugrožavanje dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika, koje izazivaju strah ili stvaraju neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se radnik izoluje ili navede na to da otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.

Koje obaveze poslodavac ima prema Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu?

  •  da informiše radnike odnosno predstavnike radnika o pravima, dužnostima i odgovornostima, mjerama prevencije i sprečavanja, uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama uznemiravanja na radu
  • da predstavniku sindikata i drugom predstavniku radnika omogući osposobljavanje u cilju prepoznavanja, prevencije i sprečavanja uznemiravanja na radu
  • da radni proces organizuje na način da se sprečava pojava uznemiravanja na radu i obezbijedi uslove rada u kojima radnik neće biti izložen uznemiravanju na radu od poslodavca, odnosno odgovornog lica, drugog radnika i trećih lica
  • da po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline I spovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu
  • da donese opšti akt (Pravilnik) koji propisuje postupak zaštite od uznemiravanja na radu

Kakve kazne predviđa Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu?

Zakon predviđa novčano kažnjavanje poslodavca i odgovorno lice za nepostupanje prema odredbama Zakona. Novčane kazne se kreću od 2.000 KM do 9.000 KM a za odgovorno lice od 200 KM do 900 KM odnosno za teže povrede Zakona od 3.000 KM do 12.000 KM a za odgovorno lice 300 KM do 1.200 KM.

AKCIJA ZA DECEMBAR

OD 1.DECEMBRA DAJEMO BESPLATNE KONSULTACIJE NA TEMU ZAŠTITE OD UZNEMIRAVANJA NA RADU!

Besplatne konsultacije utorkom i četvrtkom na temu zaštite od uznemiravanja na radu prema Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu već od 1.decembra!

Šta predviđa novi Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu? Koje su obaveze poslodavca? Koja su prava radnika? Kakve kazne predviđa novi Zakon?

Obratite nam se!

info@ksistemi.com

+387 65 91 97 16

Odredbe Zakona o radu koje poslodavci moraju znati

Novačnom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 12.000 KM kazniće se za prekršaj poslodavac ako radniku ne omogući da koristi dnevni, sedmični i godišnji odmor.

Ako radnik ne stupi na rad danom utvrđenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je spriječen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako se radnik i poslodavac drugačije dogovore.

Akt o sistematizaciji je akt kojim se utvrđuju unutrašnja organizacija, radna mjesta, opis poslova, te posebni uslovi neophodni za zasnivanje radnog odnosa, kao što su vještine i radno iskustvo, vrsta i stepen stručne spreme, odnosno nivoi obrazovanja i zanimanja potrebnih za obavljanje sistematizovanih radnih mjesta i drugo.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 12.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj poslodavac ako ne donese i ne objavi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 12.000 konvertibilnih maraka kazniće se za prekršaj poslodavac ako odbije da radniku vrati radnu knjižicu i da u radnu knjižicu upiše radni staž. Poslodavac ne može zadržati radnu knjižicu radnika ni u slučaju ako prema radniku ima bilo kakvo potraživanje, niti može u radnu knjižicu upisivati bilo kakve druge podatke osim vremena koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega.

Novčanom kaznom u iznosu od 50 KM kazniće se za prekršaj lice zatečeno na radu kod poslodavca koje odbije da na zahtjev inspektora rada pruži podatke o svom identitetu.

Obaveza za poslodavca propisana Zakonom o radu: Pravilnik o radu donosi nadležni organ poslodavca određen statutom, odnosno drugim internim aktom i lice koje samostalno obavlja preduzetničku djelatnost, ako zapošljava više od 15 radnika.